Uzgoj hrastove sjajnice (Ganoderma lucidum (Fr.) Karsten)
Kako su količine ove gljive koje se mogu naći u prirodi ograničene i kako ne bi trebalo pokupiti baš sva plodišta iz naših šuma opisati ćemo jednostavne načine njezinog uzgoja. Ova gljiva raste po cijelom svijetu od amazonskih prašuma, Sjeverne Amerike, čitave Azije i Europe. U našem podneblju raste najčešće na hrastovima po kojima je i dobila ime. Osim njih pogodne podloge za uzgoj su: javor, brijest i vrba. Hrastova sjajnica raste također i na šljivi i rogaču. U prirodi se plodna tijela pojavljuju u blizini zemlje i korijenja koje viri iz tla. Hrastova sjajnica je poznata i kao jedan od šumskih štetnika koji uništava korjenje drveća pa ju šumari zbog toga dobro poznaju i ne vole. Kako se ova gljiva može relativno jednostavno uzgajati nema nikakvog razloga da se njezina proizvodnja u Hrvatskoj ne razvije jer imamo obilje sirovine i pogodne klimatske uvjete.
Uzgoj ove gljive počinje odabirom zdravog debla pogodne vrste drveta. U našem se podneblju najboljim pokazao hrast. Hrastove se obllice režu na duljinu od 50 do 100 cm i tada se nacjepljuju micelijem. Promjer oblice može biti od 10 do 35 cm pri čemu se deblje oblice režu na kraće. Nacjepljivanje micelija se može obaviti bilo kojom metodom, kolut, isječak, rez, ali najboljim se pokazao način bušenja rupa i čepljenja čepom od kore koje se upotrebljava u uzgoju Mirisne aniske (Shii-take).
Nosač micelija mogu biti drveni čepovi, piljevina ili zrno žitarica. Čepovi se , zbog jednostavnosti i otpornosti na štetočine, preporučuju za nacjepljivanje panjeva u šumi. Micelij na piljevini se preporučuje za nacjepljivanje oblica kod kojih se u tijeku ranog perioda proraštanja ne može osigurati zadovoljavajuća njega i zaštita. Micelij na zrnu žitarica se preporučuje za uzgoj na oblicama u zaštićenom prostoru i na umjetnoj podlozi.
Nakon nacjepljivanja počinje razdoblje proraštanja. U zavisnosti od vrste drveta i uvijeta tijekom proraštanja ovaj period može na otvorenom trajati od 6 mjeseci do dvije godine. Kako bi skratili ovo relativno dugo razdoblje možemo koristiti oblice od mekog drveta i nakon nacjepljivanja ih stavit u trap kao što se radi kod uzgoja mirisne aniske. Uvijeti za proraštanje su toplina od 21-27o C te što veća vlaga kako bi se sprječilo isušivanje oblica.
Nakon 3 mjeseca u tarpu za meko drvo i 6 mjeseci za tvrdo drvo oblice se vade i stavljaju na mjesto za plodonošenje. Najbolje je izabrati mjesto u vrtu koje se nalazi u sjeni te je dovoljno vlažno. Kako bi se osiguralo zasjenjenje i dovoljna vlažnost preporučljivo je napraviti mreženik od drvenih ili metalnih lukova i mreže za zasjenjivanje. Oblice se zatim ukopavaju u tlo. Tanje oblice se ukopavaju položeno tako da im viri samo par centimetara iz zemlje. Deblje oblice promjera 30 i više cm ukopavaju se uspravno tako da je 1/3 visine oblice ukopana.
Primordiji se stvaraju na toplini od 18 do 27stupnjeva. Za stvaranje primordija koji dosta izgledaju poput male toljage obojane bijelo, žuto i ljubičasto potrebna je visoka vlaga u zraku od 95-100% rH. Ukoliko bi nakon početka razvoja začetaka plodnih tijela došlo razdoblje suše primordiji bi propali i ne bi bilo plodonošenja. Zbog toga je tijekom razvoja plodnih tijela potrebno gotovo svakodnevno zalijevanje oko oblica. Osim visoke vlage u zraku za razvoj plodnih tijela potreba je i svjetlost na početku razvoja manje, kasnije sve više tako da se nakon što se primordij počinje razvijati u plodno tijelo tj. Kada počne stvaranje klobuka mreža uklanja tijekom jutra. Za sazrijevanje plodnih tijela potrebna je zračna vlaga od 90-95 % rH.
Hrastova sjajnica može plodonositi u razdoblju od svibnja pa do rujna nekoliko godina nakon nacjepljivanja. Kako prema znanstvenim istraživanjima pripravci ove gljive mogu liječiti gotovo svaku modernu bolest od raka, degeneracije jetre, kroničnog umora te bolesti srca i krvi za očekivati je da će i potrošnja i proizvodnja "Reishi"-a kako je nazivaju Japanci rasti i kod nas. |
