1. Izbor sirovina za pripremu podloge

Pšenična slama je najbolja sirovina za pripremu podloge. Slama mora biti suha, zdrava, zlatno-žute boje. Vlažna, pljesniva, siva ili prašnjava slama nije pogodna za proizvodnju. Slamu je potrebno usitniti, ručno ili strojno, na komadiće 2-5 cm dužine. Usitnjavanje se može raditi i s čekićarem ili silo mlinom.  Što je slama sitnija to je lakša priprema podloge i veći prinos.

2. Priprema podloge za uzgoj

Kotao za raskuživanje se napuni do polovice vodom te se ista zagrije do vrenja. Nasječena slama se puni u mrežaste vreće za krumpir te se stavlja u kipuću vodu. Vreće sa slamom se na vrhu opterete, čistom opekom ili kamenom,  kako ne bi isplivale i tijekom cijelog namakanja moraju biti prelivene vodom. Toplina vode se tijekom raskuživanja održava na 80^o C, što se provjerava toplomjerom. Nakon 2 sata namakanja vreće se vade iz vode i stavljaju na čistu podlogu ili posudu, da se slama ocijedi i ohladi. Slama se mora ohladiti ispod 25^o C. Vruća slama može uništiti micelij bukovače.

3.Cijepljenje podloge micelijem bukovače

Ohlađena slama se istrese u čisto plastično korito i čistim rukama se promješa  s micelijem. Na 20 kg vlažne slame stavlja se 1 litra micelija. Nakon mješanja podloga se puni u PE vreće (crne ili prozirne), pri čemu se čvrsto nabija kako bi slama prilegla uz stjenku vreće. Ukoliko se slama ne nabije kako treba u kasnijem razvoju će doći do razvoja plodišta unutar vreće i  do smanjenog prinnosa.

4. Proraštanje

Nakon punjenja s cijepljenom podlogom na vrećama je potrebno probušiti rupe za disanje i plodonošenje. Na vreći teškoj 20 kg buši se 10 rupa promjera 1-2 cm. Nakon toga se vreće stavljaju na toplo mjesto 22-24^o C. Nakon nekoliko dana vidljiv je rast hifa iz svakog zrna nosača. Podloga polako bijeli i nakon otprilike 20-25 dana, u zavisnosti od topline u prostoriji , na rupama se pojavljuju začetci plodnih tijela što je znak da počinje plodonošenje. Plodna tijela će rasti iz rupa za disanje tako da skidanje vreće nije potrebno.

5. Plodonošenje

Kako bi se plodišta pravilno razvila i kako bi dobili što veći prinos bukovači treba osigurati pogodne uvjete za plodonošenje. Vlagu zraka pri plodonošenju je potrebno održavati na 75-95% rH. Potrebna vlažnost postiže se ovlaživanjem podova ili zidova. Orošavanje po gljivama treba raditi rijetko i to sa što je moguće sitnijom maglom. Zrak u prostoriji treba se izmjeniti nekoliko puta  tijekom jednog sata što se postiže prirodnim propuhom ili ventilatorom. Bukovača za svoj rast i razvoj treba svjetlo. Osvjetljenost prostora se može postići prirodnom ili umjetnom rasvjetom. U prostoriji od 10 m2 je dovoljna jedna žarulja od 100 W.  Bukovača može plodonositi na temperaturama od 7-28^o C, ali se najbolji prinosi postižu kada je toplina u prostoriji oko 15^o C.

6. Berba gljiva

Bukovače se beru u trenutku kada  boja klobuka počne iz  tamno-sive polako prelaziti u svijetlo-sivu.  U tom trenutku se  jednom ili više klobuka rub izravna što je također znak za berbu. Kod bukovače se beru cijeli grozdovi. Grozd se uhvati za baze stručka jednom rukom, zakrene lijevo-desno i isčupa iz podloge. Nakon toga se oštrim nožem odrežu ostatci slame na bazi stručka te se bukovača stavlja na hlađenje. Na temperaturi od 2-5^o C bukovača se može čuvati do 10 dana.